depresija poslje heroina

[Nikajlo]

znaš šta je meni još poprilično pomoglo... jedan citat koji sam uhvatio ovde negde na forumu.. preuzeo sam ga od NA.. glasi nekako ovako:
treba živeti DAN po DAN.. a kada je dan previše dug, tada SAT PO SAT!!! izvinjavam se NA što sam verovatno oskrnavio neko njihovo načelo, zaista mi nije bila namera, nego sam u ovoj parafrazi i sam našao utehu, pa kontam da bi svakom pomogla!


samo napred, brate!

biće bolje! svi znamo da hoće!


postoje i telefonski , ja ih zovem suicid-servisi, zapravo služe za pružanje psiho podrške i prevencije suicida. u Novom Sadu (deluju na području cele kugle zemaljske, al kontam da ti je jeftinije da zoveš neki servis te vrste u svojoj zemlji) se zovu SRCE, iskopaću ti negde br telefona, ako ti treba. deluje jaaaaako glupavo, al meni su jednom totalno snizili pritisak, odagnali crnilo i pomogli da preživim taj jedan jebeni dan!


još jedan savet, sorry što ovoliko davim, DELAJ!!! nemoj da sediš i tripuješ se kako ti je sranje sve, jer će ti biti još gore! nadji zanimaciju i kreni korak napred!

svako dobro!

[PsyTechGirl]

Matori, welcome ..
To je prolazna faza, samo treba dovoljno da sačekaš jbga
Te 'prijatelje' zaboravi. Nadji novi posao, tu će doći i novi prijatelji. Nateraj se, izadji iz kuće i za početak nadji posao. Postani koristan i videćeš da ćeš se već na tu prvu osećati makar malo bolje.
Utsajaćeš svako jutro s' razlogom, ići na posao, dolaziti umoran kući..
I ako ništa, za početak će ti to biti jedna dobra rutina sa kojom možeš mnooogo postići samo ako budeš bio pametan.
Ja ti želim svu sreću sveta i.. samo guraj u kuckaj ..

[PROČITAJ ME]

Dobrodošao.. evo drugari su ti već rekli, ja samo potpisujem. pozdrav i piši.

[chloe_clo]

Dobrodošao.. evo drugari su ti već rekli, ja samo potpisujem. pozdrav i piši.

a no sto ' procitaj me' potpise...vrijedi...
procitaj me pozz.kako si ti ovih dana??
cao

[chloe_clo]

ubija me ta bespomocnost koju osjecam, toliko me grize da sam vec nekoliko puta razmisljao o suicidu (iako znam da to nikad nebi napravio). Ali neka, kak je chloe reko, tak mi i treba.

.EJ .
pamet u glavu druze...zna iz toga izaci :snakeman: :snakeman: :snakeman: ....kako ide..imal depre i sl?? :rolleyes: :rolleyes:

[PROČITAJ ME]

Ćao chloe... Evo dok se neki čupaju iz nama vrlo poznate depre, ja radim u veliko na vikendici.. evo cio dan sam prosijavala pjesak, za neke unutrašnje radove..čovječe koliko posla ima samo oko voćaka, okopati ih , pognojiti pa okrečiti.. i tako umaram se iz dana u dan i nemam vremena ni za depru... xaxaxaxaaa...uglavnom sam dobro.. šta reći. Mašala... Ma bitno je da nema unutrašnje praznine... kako i da bude kada joj nedam prilaz.. pozdrav... :smt006

[sanela]

Uz sve ovo što je napisano ja bih ti preporučila psihološku podršku, bilo kroz neku grupu ili psihologa (vjerovatno psihijatra imaš, obzirom da si na terapiji). Čini mi se da sam vidjela da si iz HR, pa mislim da ne bi trebao biti problem da nađeš neko savjetovalište, čisto da olakšaš dušu.

Ispod je tekst o POST AKUTNOM APSTINENCIJSKOM SINDROMU, pa možda ti isto pomogne

POSTAKUTNI APSTINENCIJSKI SINDROM (PAW)

Kada ljudi razmišljaju o alkoholizmu oni misle samo na simptome koji se javljaju tokom pijenja alkohola i pritom zaboravljaju na simptome koji se javljaju tokom apstinencije. Iako su simptomi koji se javljaju tokom apstinencije, osobito post akutni apstinencijski sindrom, ti koji otežavaju apstinenciju. Kod 75%-95% testiranih alkoholičara tokom oporavka je otkrivena pojava disfunkcije mozga. Novija istraživanja pokazuju da simptomi dugoročnog apstinencijskog sindroma, koji su povezani sa oštećenjima mozga zbog upotrebe alkohola i droga, u mnogim slučajevima mogu dovesti do pojave recidiva.

Postakutni apstinencijski sindrom je grupa simptoma bolesti ovisnosti koji se javljaju tokom apstinencije od psihoaktivnih supstanci. Kod alkoholičara se ovi simptomi javljaju nakon sedam do četrnaest dana apstinencije, kad se osoba stabilizira tokom akutnog apstinencijskog sindroma (fizičke krize).

Postakutni apstinencijski sindrom je bio-psiho-socijalni sindrom. On se sastoji od oštećenja nervnog sistema uzrokovanih upotrebom alkohola ili droga i od psihosocijalnog stresa uzrokovanog življenjem bez droge ili alkohola.

Oporavak stvara veliki stres. Mnogi ovisnici nikad nisu naučili kako da se nose sa stresom bez upotrebe droga ili alkohola. Stres pojačava disfunkciju mozga i pogoršava simptome. Težina postakutnog apstinencijskog sindroma zavisi od dvije stvari: ozbiljnosti disfunkcije mozga uzrokovane ovisnošću i količine psihosocijalnog stresa koji se javlja tokom oporavka.
Simptomi postakutnog apstinencijskog sindroma dostižu svoj vrhunac tri do šest mjeseci nakon što apstinencija počne. Šteta se obično može popraviti, što znači da glavni simptomi mogu nestati ukoliko se započne sa odgovarajućim tretmanom. Stoga nema razloga za strah. Sa odgovarajućim tretmanom i trezvenim načinom življenja moguće je naučiti živjeti normalno uprkos oštećenjima. Ali prilagođavanje se ne može desiti naglo. Oporavak od oštećenja nervog sistema obično traje od šest do 24 mjeseca uz podršku zdravog programa oporavka.

SIMPTOMI POSTAKUTNOG APSTINENCIJSKOG SINDROMA

Kako znate da imate postakutni apstinencijski sindrom? Najjasnija karakteristika je da niste u stanju da riješite probleme koji su obično jednostavni za riješiti. postoji šest glavnih vrsta simptoma postakutnog apstinencijskog sindroma koji mogu dovesti do toga da osobi oslabi samopouzdanje. Osoba se osjeća nekompetentno, postiđeno i nije OK sama sa sobom. Slabo samopouzdanje i strah od neuspjeha ometaju produktivan i izazovan život.

VRSTE SIMPTOMA POSTAKUTNOG APSTINENCIJSKOG SINDROMA

1.Nemogućnost jasnog razmišljanja
2.Loše pamćenje
3.Pretjerane emocionalne reakcije ili emocionalna tupost
4.Poremećaj spavanja
5.Loša koordinacija pokreta
6.Osjetljivost na stres

Nemogućnost jasnog razmišljanja
Postoji nekoliko poremećaja mišljenja koje osoba koja se oporavlja može iskusiti kada se PAW aktivira. Inteligencija ostaje očuvana. To izgleda kao da ponekad mozak loše funkcionira. Ponekad funkcionira normalno, a ponekad ne funkcionira.
Jedan od najčešćih simptoma je nemogućnost da se skoncentrirate na nešto, više od nekoliko minuta. Odsustvo apstraktnog mišljenja je slijedeći čest simptom PAW-a. Apstrakcija predstavlja ideju ili koncept koji nije konkretan, nešto što ne možete vidjeti i dotaknuti.

Još jedan uobičajen simptom jeste konstantno razmišljanje o nečemu. Iste misli vam se vrte u glavi i niste u mogućnosti da prekinete to razmišljanje kako biste se sabrali i doveli misli u red.

Loše pamćenje
Loše kratkoročno pamćenje je veoma čest problem kod osoba koje se oporavljaju. Možete nešto čuti i shvatiti, ali za 20 minuta ćete to zaboraviti. Neko će vas nečemu podučiti i znaćete tačno šta trebate uraditi. Ali nakon što odete pamćenje vam se može zamagliti ili ćete to potpuno zaboraviti.

Ponekad, tokom stresnih perioda može vam biti teško da se prisjetite važnih događaja iz prošlosti. Ova sjećanja nisu nestala; možete ih se lako sjetiti drugi put. Trebate shvatiti da vi to znate, ali se ne možete sjetiti dok ste pod stresom.
Zbog lošeg pamćenja tokom oporavka, može biti teško učiti nove vještine i informacije. Stičete vještine usvajajući znanje i nadograđujući ono što ste već znali. Problemi s pamćenjem mogu otežati nadogradnju na ono što već znate.

Pretjerane emocionalne reakcije ili emocionalna tupost
Osobe s emocionalnim problemima često pretjerano reaguju kad su trijezne. Možda ćete se naljutiti zbog nečega što će vam se kasnije učiniti nevažno. Možete se osjećati zabrinuto ili uzbuđeno više nego što za to imate razloga. Kada ovakve pretjerane reakcije podstaknu više stresa nego što možete podnijeti, javlja se emocionalno zatvaranje. Ako vam se to desi, postajete emocionalno tupi, niste sposobni da osjećate. I kada znate da biste trebali nešto osjećati, vi ne osjećate. Možete mijenjati raspoloženje, a da ne znate zašto se to dešava.

Poremećaj spavanja
Većina osoba koja se oporavlja ima problema sa spavanjem. Neki su privremeni; a neki su doživotni. Najčešće se na početku oporavka javljaju čudni ili uznemirujući snovi. Ovi snovi mogu utjecati na to da se ne možete dovoljno naspavati. Ali, oni se slabije javljaju i manje uznemiravaju kako se vrijeme apstinencije produžava.

I ako nemate čudne snove, možete imati problema prilikom uvođenja u san ili spavanja. Mogu se javiti promjene u ritmu spavanja; dugotrajno spavanje ili spavanje u toku dana. Kod nekih ljudi se ritam spavanja se nikad neće vratiti u “normalu”, ali većina ljudi se prilagodi normalnom ritmu spavanja bez većih poteškoća.

Loša koordinacija pokreta
Vrlo ozbiljan PAW simptom – iako ne tako čest kao drugi – jeste loša koordinacija pokreta. Česti simptomi su vrtoglavica, loša koordinacija ruku i očiju i spori refleksi. Rezultat ovoga je nespretnost i sklonost nezgodama.

Osjetljivost na stres
Poteškoće u nošenju sa stresom predstavljaju najkonfuzniji i najteži dio PAW-a. Osobe koje se oporavljaju često ne mogu procijeniti koje situacije stvaraju slabiji, a koje jači stres. Mogu biti pod stresom u situacijama koje ih inače ne bi smetale, a i kada reaguju, te reakcije su pretjerane. Mogu se ponašati potpuno neprikladno u određenim situacijama. Ponekad se kasnije mogu pitati zašto su reagovali tako jako.

Da bi stvari bile kompliciranije, svi simptomi PAW-a se pogoršavaju kada ste izloženi stresu. Postoji direktna veza između simptoma postakutnog apstinencijskog sindroma i povećanog stresa. Jedno pojačava drugo. Jačina PAW-a stvara stres, a stres pojačava PAW i čini ga težim. Kada je stres slab, simptomi se mogu ublažiti ili nestati. Kada ste odmorni i relaksirani, kada jedete ispravno i dobro se slažete s ljudima koji vas okružuju vjerovatno ćete se dobro osjećati. Vaša razmišljanja će biti pozitivna, vaše emocije prikladne i vaše pamćenje će biti dobro. Međutim, kada se stres poveća, vaš mozak će se iznenada zatvoriti. Mogu se pojaviti problemi s mišljenjem, neprikladne emocije i problemi s pamćenjem.

Ako vaše misli postanu konfuzne i haotične ili se ne možete skoncentrisati, ako imate poteškoća prilikom prisjećanja ili rješavanja problema, može vam se činiti da ćete poludjeti. Nećete. Ovi simptomi predstavljaju normalan dio vašeg oporavka i mogu nestati tokom apstinencije i programa oporavka. Ako ne razumijete ovaj proces, može se javiti sram i krivnja što dovodi do smanjenog samopouzdanja i izolacije što, opet, stvara stres i pojačava PAW. To je bolan krug koji je bespotreban ako razumijete šta se dešava. Kada vaše tijelo i vaš um počnu zacjeljivati i kako učite nove načine na koje možete smanjiti rizik od postakutnih apstinencijskih simptoma, produktivan i smislen život je moguć uprkos vrlo realnoj mogućnosti da se simptomi ponovo pojave.

Oporavak od oštećenja koja je uzrokovala ovisnost zahtijeva apstinenciju. Oštećenja ometaju oporavak. To je paradoks oporavka. Alkohol može privremeno ublažiti simptome oštećenja. Ako alkoholičar pije, nakratko će jasno razmišljati, moći će normalno osjećati, osjećat će se zdravo. Nažalost, bolest će prouzrokovati gubitak kontrole što će ponovo onemogućiti funkcionirnje.

Zbog toga je neophodno uraditi sve što je moguće kako biste umanjili simptomi PAW-a. Važno je razumjeti PAW i shvatiti da niste nekompetentni i da nećete poludjeti. Obzirom da su simptomi postakutnog apstinencijskog sindroma osjetljivi na stres, trebate učiti o PAW-u i načinima kako držati nizak nivo stresa da biste spriječili simptome ili se nosili s njima kada se pojave.

NOŠENJE SA SIMPTOMIMA POSTAKUTNOG APSTINENCIJSKOG SINDROMA

Što manje radite na jačanju sebe kako biste spriječili epizodu postakutnog apstinencijskog poremećaja, vaša odbrana je slabija. Rizične okolnosti za nastanak PAW-a su najčešće nedovoljna briga o sebi i nedovoljna posvećenost programu oporavka. Ako se želite oporaviti bez recidiva trebate biti svjesni stresnih situacija u svom životu koje mogu povećati rizik od nastanka PAW-a.

Kako se ne možete izdvojiti iz stresnih situacija, trebate se pripremiti da se nosite s njima kada se pojave. Nijedna situacija vas neće dovesti do toga da se raspadnete; nego vaša reakcija na situaciju.

Možete naučiti da identificirate izvore stresa i da steknete vještine donošenja odluka i rješavanja problema koje će vam pomoći da smanjite stres. Ispravna ishrana, vježbanje, ispravne navike, i pozitivni stavovi imaju važnu ulogu u kontroliranju PAW-a. Relaksacija može biti dobar način koji će omogućiti mozgu da ispravno funkcionira i smanji stres.

1. Stabilizacija
Ako su se kod vas pojavili postakutni apstinencijski simptomi, važno je da ih stavite pod kontrolu što je prije moguće. Ovdje se nalazi nekoliko prijedloga šta vam može pomoći kako biste postali svjesni šta se dešava i da biste mogli spriječiti razvoj simptoma prije nego što izmaknu kontroli.

Verbalizacija: Razgovarajte s ljudima koji vas neće optuživati, kritizirati ili minimizirati problem. Trebate razgovarati o tome šta vam se dešava. To će vam pomoći da realno sagledate unutrašnje simptome. I dobit ćete podršku kada vam treba neko na koga se možete osloniti.

Ventilacija: Iskažite što više možete kako se osjećate i o čemu razmišljate, čak i ako vam se čini neracionalno i neosnovano.
Provjera realnosti: Pitajte da li sve to ima smisla. Ne samo ono što govorite, nego i kako se ponašate. Vaše viđenje onog što se dešava može biti potpuno drugačije od realne situacije.

Rješavanje problema i postavljanje ciljeva: Šta ćete uraditi sada u vezi ovog što se dešava? Možete odabrati da nešto uradite što će promijeniti neke stvari.

Gledanje unatrag: Pogledajte unatrag i vidite šta se dešavalo. Možete li identificirati kako je sve počelo? Šta je moglo spriječiti simptome ranije? Razmislite o prošlim situacijama kada ste doživjeli simptome postakutnog apstinencijskog sindroma. Šta ih je pokrenulo? Šta ih je zaustavilo? Da li su postojale druge opcije koje bi djelovale bolje ili brže?

2. Edukacija i trening
Učenje o ovisnosti, oporavku i simptomima postakutnog apstinencijskog sindroma može pomoći da se ublaži napetost, krivnja i konfuzija koja podstiče stres koji intenzivira simptome postakutnog apstinencijskog sindroma. Kao osoba koja se oporavlja, vi trebate informacije kako biste shvatili da je pojava tih simptoma normalna tokom oporavka.

Također ćete trebati razviti vještine koje će vam pomoći da prekinete ili kontrolišete stres i simptome kada se pojave. Kroz trening možete poboljšati svoje pamćenje, koncentraciju i jasno razmišljanje. Trening uključuje vježbanje određenih vještina u sigurnom okruženju kako biste izgradili samopouzdanje. Trening, također, uključuje učenje da radite stvari korak po korak i da rješavate problem po problem kako se ne bi preopteretili. Osim toga, trening uključuje bilježenje stvari koje želite zapamtiti i postavljanje pitanja ukoliko vam nešto nije jasno.

Učenje simptoma postakutnog apstinencijskog sindroma, poznavanje onog što možete očekivati i nepretjerane reakcije na simptome povećavaju sposobnost da funkcionirate prikladno i efikasno.

3. Samozaštićivanje
Na kraju krajeva vi ste odgovorni da sami sebe zaštitite od svega što ugrožava vašu trezvenost ili od svega što može pokrenuti postakutne apstinencijske simptome. Smanjivanje stresa koji je rezultat i koji doprinosi simptomima postakutne apstinencijske krize bi vam trebalo biti primarni zadatak. Trebate naučiti ponašanja koja će vas zaštititi od stresa koji može ugroziti vašu apstinenciju. Samozaštićivanje predstavlja ponašanje kojim ćete čvrsto prihvatati vlastite potrebe i nećete dozvoliti drugim ljudima ili okolnostima da vas navedu da se ponašate na način koji nije u najboljem interesu vaše apstinencije.
Kako biste sebe zaštitili od nepotrebnog stresa, prvo trebate identificirati vlastite pokretače stresa, one situacije koje vas mogu dovesti da pretjerano reagujete. Zatim, trebate znati kako da promijenite te situacije, izbjegnete ih, promijenite svoje reakcije na njih ili naučite kako da ih prekinete prije nego što se otmu kontroli.

4. Ishrana
Način na koji jedete mnogo utječe na nivo stresa koji imate i na vašu sposobnost da se nosite sa simptomima postakutnog apstinencijskog sindroma. Loše zdravstveno stanje samo po sebi doprinosi stresu, a loša ishrana doprinosi lošem zdravlju. Možete biti pothranjeni zato što imate loše prehrambene navike ili zato što je vaš organizam suviše oštećen drogom i alkoholom, pa ne može iskoristiti hranu koju jedete.

Apstinencija od alkohola i droga će dovesti do poboljšanja, ali sama po sebi apstinencija nije dovoljna kako bi se organizam oporavio i kako bi se zdravstveno stanje popravilo. Potrebno je formirati prehrambene navike, te ih redovno i konstantno prakticirati. Vaša dnevna prehrana treba sadržavati povrće, voće, ugljikohidrate, proteine, masnoću i mliječne proizvode.
Glad stvara stres. Pokušajte isplanirati da jedete tako da ne preskačete obroke i da povremeno imate hranjive užine. Nemojte jesti bombone, krofne, gazirana pića, čips i drugu visoko kaloričnu hranu. Također biste trebali izbjegavati visokokoncentrirane slatkiše i kofein, jer oboje proizvodi u vašem organizmu hemijsku reakciju kao da ste pretjerano uzbuđeni ili uplašeni. Koncentrirani slatkiši kao što su bombone, žele i zaslađeni sokovi će vas brzo “podići”, ali će nakon sat vremena efekat popustiti i bićete nervozni i iziritirani.

Imajte na umu da jedete užinu kako biste izbjegli nervozu i umor. Stoga jedite hranjivu užinu kako ne bi želili slatkiše.
Kofein, također, uzrokuje nervozu i nemir. Može poremetiti vašu koncentraciju i utjecati na spavanje. Nespavanje ili neredovno spavanje uzrokuje nervozu, depresiju i tjeskobu.

5. Vježbanje
Vježbanje pomaže obnavljanje tijela i utječe na normalno funkcionisanje pri čemu se reducira stres. Vježbanje proizvodi kemikalije u vašem mozgu koje čine da se osjećate dobro. Ove kemikalije su prirodni trankvilizatori koji olakšavaju bol, tjeskobu i napetost.

Mi preporučujemo redovne aerobne vježbe. Trčanje, plivanje, preskakanje konopca i vožnja bicikla su česte aerobne vježbe, a možete se uključiti i na trening aerobika.

Mnogo ljudi koji se oporavljaju govori u prilog vježbanju prilikom smanjivanja intenziteta PAW simptoma. Nakon vježbanja se osjećaju mnogo bolje, lakše se koncentriraju i pamte i produktivniji su.

Većina ljekara će vam reći da vježbate tri ili četiri puta sedmično, ali mi preporučujemo da osobe tokom oporavka odvoje vrijeme za vježbanje svaki dan, zbog vrijednosti vježbanja u smanjivanju stresa. Svaki dan kada ne vježbate je dan kada sebi uskraćujete da se osjećate opuštenije, da budete produktivniji i da imate više energije.

6. Opuštanje
Postoje stvari koje možete raditi kako biste umanjili ili izbjegli stres koji osjećate kada ne možete kontrlirati situaciju ili da se bolje nosite sa stresom svakodnevnog življenja. Smijeh, igranje, slušanje muzie, pričanje priča, maštanje, čitanje, masaža su samo neki od načina prirodnog smanjenja stresa.

Igranje je neophodan način opuštanja koji je često zanemaren. Teško je definirati igranje, jer se to ne odnosi na to šta radite, nego kako radite. Svi mi trebamo imati vremena da se zabavljamo, smijemo, budemo djetinjasti i slobodni. Međutim, postoje i drugi prirodni načini smanjenja stresa koje možete primijeniti. Probajte masažu, kupku s mjehurićima, šetnju sami ili s prijateljem.

Duboka relaksacija je način opuštanja tijela i uma kako bi se smanjio stres i stvorio osjećaj dobrostanja. Duboka relaksacija dovodi do ponovnog uspostavljanja ravnoteže tijela i smanjuje proizvodnju hormona stresa. Kada se opuštate, vaši mišići postaju teški, temperatura tijela se povisuje, dok se vaše disanje i otkucaji srca usporavaju. Mišići ne mogu biti napeti i opušteni u isto vrijeme. Nemoguće je biti napet kada ste fizički opušteni. Možete naučiti tehnike koje će omogućiti vašem tijelu da se opusti. Izaberite način koji vas najbolje opušta i često ga koristite.

7. Duhovnost
Duhovnost predstavlja aktivnu vezu sa silom većom od vas koja daje svrhu i smisao vašem životu. Kada ste uključeni u duhovni program, vi svjesno, aktivno pokušavate postati dio nećeg većeg, važnijeg i jačeg od vas samih. Kroz duhovni razvoj možete razviti pouzdanje u vlastite sposobnosti i dobiti novu nadu.

Važno je da strukturirate svoj život tako da možete svaki dan provoditi vrijeme sa svojom Višom Silom nasamo. Važno je da ispitujete svoje vrijednosti i pogledate unutar sebe kako biste vidjeli da li je vaš život u skladu sa tim vrijednostima.
Duhovna disciplina je svjesno izabran način ponašanja. Disciplina je neugodna za veliki broj ovisnika koji se oporavljaju. Oni su živjeli život trenutačnog zadovoljstva, a disciplina predstavlja potpunu suprotnost. Svrha duhovne discipline je sloboda od ropstva samozadovoljavanja. Duhovna disciplina uključuje molitvu i meditaciju, duhovno bratstvo i redovno preispitivanje duhovnog rasta.

8. Uravnoteženo življenje
Uravnoteženo življenje znači da ste fizčki i psihički zdravi i da imate zdrave odnose. To znači da ste duhovno ispunjeni. To znači da niste fokusirani samo na jedan aspekt svog života. To znači da živite odgovorno, imate dovoljno vremena za posao, porodicu, prijatelje, kao i za vlastiti rast i oporavak. To znači potpuno življenje.

To znači da imate balans između posla i zabave, između ispunjavanja obaveza prema drugim ljudima i potrebe za samo-ispunjenjem. To znači funkcionisanje što je bolje moguće na optimalnom nivou stresa, imajući dovoljno stresa da vas pokreće na zdravo funkcioniranje, a da se ne preopteretite stresom koji će biti kontraproduktivan. Kada živite na uravnotežen način, odričete se trenutačnog zadovoljstva, kako biste ostvarili ispunjen i svrhovit život.

Uravnoteženo življenje zahtijeva brigu za vlastito zdravlje. Ishrana, odmor i vježbanje trebaju imati svoje mjesto u vašem životu kako biste imali energiju, nosili se sa stresom, kako biste se oslobodili bolesti i bola, borili se s umorom, te ponovno izgradili oštećeni organizam.

Kada smo oslobođeni fizičkog bola možemo sebi dozvoliti duhovni rast. Kada se dobro osjećate, lakše je razmišljati o svojim stavovima i vrijednostima i raditi na eliminisanju poricanja, krivnje i ljutnje. Uravnoteženo življenje zahtijeva da radite stvari kojima ćete razviti samopouzdanje, vjerovanje u sebe, te naučiti da se osjećate dobro zbog samih sebe.

Uravnoteženo življenje zahtijeva jaku društvenu mrežu koja njeguje i ohrabruje zdrav životni stil koji je usmjeren na oporavak. Zdrava mreža pruža osjećaj pripadnosti. Ona uključuje odnose u kojima se osjećate vrijednim. Ona uključuje članove najbliže porodice, prijatelje, rodbinu, saradnike, savjetnike, uposlenike, članove grupe za samopomoć i sponzore (starije članove grupe za samopomoć).

Veliki broj osoba koje se oporavljaju misle da su dobro ukoliko ne koriste alkohol ili drogu. Ovo je greška. Proces recidiva počinje mnogo prije nego što osoba počne uzimati. Upamtite da proces počinje tiho u vama. Dugo vremena nećete biti svjesni progresije simptoma, jer se ona dešava nesvjesno.

Izvor: Staying Sober, Gorski & Miller

[PROČITAJ ME]

Sanela, iz ovog svega izvukla sam ponešto za sebe... našla sam se u nekim stvarima, iako sam mislila da ih nema kod mene.. da su jednostavno nestale... ne, nisu, samo su bile potisnute.. Sada ih jasno vidim. Živim ih ovog momenta.... Nevjerovatno kako malo znamo o sebi, a mislila sam ma znam ja... nigdje veze... Ovo mi je baš trebalo da pročitam večeras... Da se preispitam... odoh da dovršim prispitivanje... pozdrav

[dopeFree]

hvala ti sanela. procitao sam tekst i puno mi je lakse kada znam da su ovakvi poremecaji na neki nacin normalni. pronasao sam se u velikoj vecini teksta

[Baba Naca]

Iskren pozdrav DopeFree, dobrodosao na forum,
ja sam u udruzenju NA u Bg, pronasla novi zivot i guram nekako trezna i cista i danas se osecam dobro

Udruzenje Narcotics Anonymous
NA ZAGREB:
RASPORED SASTANAKA
UTORAK 19:00
Župa Sv. Blaža
Prilaz Gjure Deželića 64,
(Ulaz iz Kordunske, nasuprot Kinoteke)

SRIJEDA 19:00
Crkva Marije pomoćnice
Omiška 10, Knežija
Župni ured, Oratorij

ČETVRTAK 18:00
Crkva Svetog Križa
Trg Svetog Križa 1, Siget

SUBOTA 13:00
Crkva, Palmotićeva 31
Soba C 113

NEDJELJA 20:00
Crkva Marije pomoćnice
Omiška 10, Knežija
Župni ured, Oratorij

NA Zagreb telefon:
+385 (0)92 2028 138