ZVRKY

Na ovom forumu možete ispričati svoju ispovijest, od početka do kraja. Alkoholičari, ovisnici, suovisnici, svi ste dobrodošli. Samo ispovijesti, molimo Vas da ne pišete komentare i odgovore.

Moderator: sanela

User avatar
zvrky
Posts: 4075
Joined: Mon Jul 18, 2005 1:22 am
Location: Beograd

Post by zvrky »

Hvala ti pepo na ovim lepim recima i podrsci ....stvarno me dobro poznajes! Iskreno iznenadila si me ovim postom ovako nesto mi nikada nisi rekla,hvala ti,boricu se to je sigurno do poslednje kapi snage,volje,do poslednjeg dana svog zivota! Hvala ti,volim i ja tebe to jako dobro znas,pored svega sto se desavalo i sto se sada desava znas da ces mi uvek biti jako jako draga i da cu te mnogo voleti cak i kad sam najstrasnije ljuta...a ti znas kad sam ljuta...onda kad sam ne mocna da pomognem....VOLIM TE
NEKO TO OD GORE VIDI SVE!
Juce je istorija
Sutra je misterija
Ali danas je dar!!!
User avatar
vjeraufanjeiljubav
Posts: 113
Joined: Wed Feb 14, 2007 12:13 am
Location: split
Contact:

Post by vjeraufanjeiljubav »

Hej Zvrki i Pepeljuga,

kako kod vas stoji sa vjerom i Bogom? Ja sam ovo ljeto postao veci vjernik pa zato pitam.

A drugo pitanje sta mislite o ibogainu? Mislim prijatelja odvest na terapiju sa tom drogom, i onda mozda implantat???

Ajde hvala i drzite se...
Ako je vazno ostavite komentar na blogu tamo sam cesce. Bog vas blagoslovio.
http://vjeraufanjeiljubav.blog.hr/
star

Post by star »

Zvrki, mislim da je tvoja borba već prevazišla problem narkomanije. Susrećeš se sa problemima kakve ima većina mladih kod nas. Depresije su takođe deo toga. Teško je postaviti sebi cilj, a još teže ispuniti ga, kad ne vidiš realne mogućnosti pred sobom. Nažalost, to je stvar društva, što je možda još gore. Nekako je lakše kad poznaješ neprijatelja, možeš ga nazvati svojim imenom, a ovako je zaista teško, kad je problem generalizovan! To ste kao generacija nasledili, zato i ima toliko narkomanije i svega ostalog, jer samo mala grupa privilegovanih može sebi ispuniti život!
User avatar
zvrky
Posts: 4075
Joined: Mon Jul 18, 2005 1:22 am
Location: Beograd

Post by zvrky »

Upravu si star samo te probleme koje ja sada prolazim sam trebala odavno da prodjem :) ,a postoje tu i neke druge stvari koje jesu direktno ili indirektno vezane za narkomaniju...ustvari ko zna mozda i nisu,mozda sam ja jednostavno takva,i da nije bilo narkomanije mozda bi opet imala isti problem ko to zna :roll: direktno sa narkoticima ja nemam vise problema ni jedne vrste bogu hvala.Ustvari star ti si potpuno upravu hehehehehhehe :-D
NEKO TO OD GORE VIDI SVE!
Juce je istorija
Sutra je misterija
Ali danas je dar!!!
ljeto2006
Posts: 50
Joined: Mon Feb 19, 2007 9:05 pm

Post by ljeto2006 »

Ej zvrky, moram da reagiram na tvoju "te probleme koje ja sada prolazim sam trebala odavno da prodjem". Ne znam koji su problemi, ali uvijek ih imaš. Uvijek, riješiš jedan, drugi te stiže, i apsolutno nikad kraju problemima, manje ili veće naravni, naravno. Ali to je tako, sastavni dio života. Tata od jedne moje prijateljice kaže: Život je pun brda i dolina, i to puno više brda, nego dolina, nažalost. I opet ponavljam, jednostavno je tako i ne daj da te poklope.
Jednom sam u nekom od svojih postova se baš osvrnula na tvoje godine, mislim da ih imaš 26, ako dobro pratim priču. A spomenula sam 30 godina, kada ti se životu naglo otvori nova dimenzija postojanja. Misliš da si sa 25 ili šest7 nešto naučio, sad je sve dalje lako....kad ono ništa. Jednostavno te kroz život stalno sustižu neke nove situacije u kojima moraš "plivati" i snalaziti se. I iz kojih možeš samo naučiti nešto novo, pa taman i bilo loše, ali se potrudiš izvuči i naučit uvijek dobro. Okej, slažem se da sam malo relativizirala, ali tako nekako ja mislim. I naravno, ne uspijevam uvijek kliziti kroz ovo naše vrijeme na taj način. Ali to je to...ne ide sve glatko :(
Predpostavljam da stariji od mene imaju nešto reći i za 40.te, 50.te ....
Tako to ide :?
A za postavljanje ciljeva, što star spominje, mislim znam da je u nekoj recimo, ali samo recimo, beziglednoj situaciji u državi koja baš ne stoji na nogama još čvrsto, možda teže ostvariti zadane ciljeve, recimo tako svoje zadane ciljeve, ali granice ciljeva podižeš u skladu sa zadanom scenom. Bitno je da si mirna u sebi, da imaš drage ljude oko sebe, i da prihvatiš normalno eventulane momente kada se osjećaš kao "Pale sam na svijetu" jer taj osjećaj mislim da svi katkad imamo....
A daleko sam otišla :shock:
Stajem :roll:
da mi je vratiti korake unazad
User avatar
sunrise
Posts: 2372
Joined: Wed Aug 03, 2005 9:40 pm
Location: Wien

Post by sunrise »

Sommer nisi too much daleko otisla. U pravu si kad pravis razliku izmedju 25 i 30 godine. Kod mene je problem sto sam too much naglo morala odrsti i mislim da nisam bila ni u kom pogledu spremna za to. Kod moje obitelji su je odjenom uloge okrenule te smo ja i brat poceli pomagati roditelje i mi smo bili izvor financija. Dan danas pomazem i tatu i mamu, svakog posebno jer su se u medjuvremenu razveli i bila bi presretna kad bi jos vise i bolje mogla moje pomoci. Isto tako sam uspjela napraviti nesto od sebe i svog zivota i iako sam u stranoj drzavi i nemam vizu opet imam nesto svoje, samostalni ducan od kojeg zivim i pomazem druge i opet bi vise toga i znam da mogu i vise i bolje i drukcije stvari postici.
Jedno vrijeme sam zalila sto ja nisam necije dijete pa da za 18--ti rodjendan dobijem auto pa da mi oni plate faks itd. no sad sam ok sa svojim zivotom jer znam da sam sve samam postigla.
Nemam pojma vise sta sam htjela reci osim da od najgoreg pokusas izvuci najbolje od zivota i da se nikad ne treba predati ili odustati jer se sve moze postici sto uistinu zelis.
Kad bih barem znala tko sam zapravo, prestala bi se ponasati kao ona za koju se smatram da jesam, a kad bih se prestala ponasati kao ona za koju se smatram znala bih tko sam.
User avatar
zvrky
Posts: 4075
Joined: Mon Jul 18, 2005 1:22 am
Location: Beograd

Post by zvrky »

Mislim da nikad necu stici do tog stadijuma da mogu finansiski da pripomognem mojima :? Ne mogu ni sebi samoj da pripopmognem a kamoli jos nekome,mada ko zna sta ce se desavati mozda mi se posreci jednog dana :D uz malo truda i malo srece mozda i mogu da postignem neki bolji rezultat u svom zivotu,bem ti zivot sve se vrti oko para...no nema veze idemo dalje da vidimo gde ce me sad put odvesti :D a voza me posteno hehehehe levo ,desno nigde moga praga :twisted:
Nemojte mnogo da mi zaostravate temu valjda ste shvatili da sam ja neozbiljno celjade hehehehe ceo svoj zivot shvatam kao neku sudbinu koja mi je dodeljena,pomalo upravljam njime ali u sustini pustam da me vodi kroz jednu veliku pustolovinu (mozemo je nazvati "zivot" ) naravno ja sam kapetan te pustolovine :lol: vraticu se na onu davno pominjanu raskrsnicu koju nisam mogla da predjem nikako medjutim ipak sam je nekako presla a da to nisam ni primetila e sad opet stizem do sledece raskrsnice (ljudi ja se osecam kao da me neko ubacio u neku igricu hahaahhahahah) naravno na svakoj raskrsnici se dosta dugo zadrzim i prosto ne znam na koju stranu da krenem,da li je bolje da idem levo ili ipak desno a mozda je najbolje da nastavim pravo :-D U celoj prici uvek sam imala i nekoga ko me gura kad tako zastajkujem sto mi mnogo znaci inace bi ostala na sred puta u potpunom zbunu hehehehehe,upalilo mi se zeleno svetlo odoh dalje... :-D
NEKO TO OD GORE VIDI SVE!
Juce je istorija
Sutra je misterija
Ali danas je dar!!!
User avatar
sunrise
Posts: 2372
Joined: Wed Aug 03, 2005 9:40 pm
Location: Wien

Post by sunrise »

I ja sam svo vrijeme imala nekog pored sebe koji me u potrebnim momentima gurao i skoro pa i tjerao nesto napraviti. S jedne strane se derem i ljutim kad me stalno podsjeca i pita "si napravila to i to, si nazvala tu i tu, si isla tamo", no s druge strane mi se cini da neke stvari samo obavim zbog tih glupih potpitanja.

Sta smo na tvojoj temi Zvrky?
ako jesmo sorry nastaviti ploviti Kapetanice
Kad bih barem znala tko sam zapravo, prestala bi se ponasati kao ona za koju se smatram da jesam, a kad bih se prestala ponasati kao ona za koju se smatram znala bih tko sam.
User avatar
zvrky
Posts: 4075
Joined: Mon Jul 18, 2005 1:22 am
Location: Beograd

Post by zvrky »

Ma kazem da mi ne zaostravate temu nista posebno :-D zezam se ja malo.
Mozda su to glupa pitanja ali priznaj da posle kad sve to obavis bude ti drago? Takodje se dernjam i svadjam kad me guraju ali nakon toga idem pa se zahvaljujem heheheheheh i izvinjavam na mom dranju :twisted:
NEKO TO OD GORE VIDI SVE!
Juce je istorija
Sutra je misterija
Ali danas je dar!!!
User avatar
sunrise
Posts: 2372
Joined: Wed Aug 03, 2005 9:40 pm
Location: Wien

Post by sunrise »

Ja sam dosla u fazu da se niti ne mogu naljutiti na mog decka. najvise sta mogu je izderati se na telefonu, tek tako, reda radi i cim se vidimo pocnem se cerekati. Kao da mi nedostaje malo stresa i svadje pa onda pizdim u prazno.
Jeste, dobar je filing kad nesto napravis, pa makar iz krivog pobuda ali valjda je rezultat bitan a tu i tamo mi se zna dogoditi da sve napravim iz prva, bez dodatnih nagovaranja i tjeranja i onda sva likujem i trazim da me se hvali kako sam vrijedna i dobra i poslusna itd.
Kad bih barem znala tko sam zapravo, prestala bi se ponasati kao ona za koju se smatram da jesam, a kad bih se prestala ponasati kao ona za koju se smatram znala bih tko sam.
Post Reply