Forum za podršku u oporavku

ok,evo ukratko o životu poslije metadona
pokušavam da radim na 3 stvari-1.fizička stabilnost, 2.duševna stabilnost i 3. duhovna
1.fizička stabilnost
istog dana kad sam zamjenio metadon tramalom, sam krenuo na fitnes svaki dan 1-2 sata + extra neko večernje trčanje 2-5 km(laganica 6-8 km/h)
misao-vodilja je bila informacija da 30 min.kardio vježbi(bic,trčanje,step ,itd) ubrzavaju metabolizam do 48 h.
htio sam što prije da izbacim sve toxine, bio sam spreman na metadonsku krizu do 21 dana max. ali uz sport mi je to uspjelo za 14 dana
sad je fora da sam se navukao na sport-fitnes,trčanje,udaranje u vreću za boks.Ako se i desi da sam kući smoren ,čim izađem vani da vježbam, spuca me kiseonik i super mi je osjećaj.

2.duševna stabilnost

došle su mi do ruku neke knjige tipa-psihoterapija,samoposmatranje,samokontrola i disciplina,ezoterija,religijske finte itd.
experimentišem malo sa tim, pokušavam uspostaviti neki red unutar sebe da bi unutrašnja dešavanja prepoznao a zatim ih stavio tamo gdje im je mjesto,
znači ,malo rada sa emocijama,željama,unutrašnjim glasovima,zamišljenim dialozima -tj.malo mentalne higijene

3.duh

rad na molitvi,iskrenijem odnosu sa tvorcem,čuvanje od fanatizma svake vrste, duhovna literatura, strpljenje

tu spada i ˝zombi ritual ˝ kako sam ga nazvao , i tu se radi o mržnji prema drogi.
dana kad sam nabavio tramal i odlučio da prekidam ,nisam bio siguran da ću da uspijem pa sam slagao doktora kako moram na put,i neće me biti 6 dana
pa sam dobio 150mg za taj period.Čuvao sam met. u slučaju da kriza bude jaka, jer su me naplašili kako je mnogo teško, a poslije tableta još gore.

zadnjih par dana uzimanja 1 tablete tramala na dan, uzeo sam 6 flašica metadona i jednu po jednu prosipao.
filing je bio božanski, u isto vrijeme sam i psovao i radovao se. Osjećao sam se kao da sam napokon uzvratio udarac.
kao kad te neko nalupava 15 godina a ti cijelo vrijeme sa spuštenim rukama primaš udarce i padaš.
Taj sam čin,znači -da ne samo u glavi,već i fizički pogaziš drogu meni lično mnogo pomaže.
Prije dva dana sam sa frendom podjelio tramale što su mi ostali ,pa smo zajedno gazili.Tramale koje nikad u životu nisam bacao jer sam bio u fazonu -neka ih ako zatreba.
Želja mi je da svake godine par puta ponovim ritual.ono kao-sjećanje na žrtve ove-one,da se ne ponovi a da se ne zaboravi, da moja pozitivna mržnja uvijek bude budna, da nikad ne zaspi i da se takvim jednostavnim fizičkim činom i duša podsjeti gdje je zamka,laž, smrt za dušu,uspavanost...

Koliko je vremena trebalo da jedna takva odluka sazri u tebi?
I... samo napred!
Pozdrav

poslije toliko godina???uau.samo to mogu reci,svaka cast!kako je sve pocelo,molim te?

1.istorija bolesti
porodica:komunizam,ateizam, sa dosta elemenata sujevjerja
duvan,alkohol,snifanje ljepila,bronze, trava,artani,akinetoni,trodoni,bensedini, trovanje, psihijatrija,

zatim spid,heroin-prvo nos,posije mjesec dana fix pa tako sljedećih 10 godina,ekseri,koka,metadon,substitol

2. traženje odgovora
cijelo to vrijeme sam tražio neki smisao,višu silu,vezu sa bogom,odgovore na puno pitanja
pomoću narkotika, raznih ideologija, muzike, istočnjačkih disciplina,psihologije,kastaneda-šamanizam,magijski pokreti,ezoterija.
prvih pet godina gudriranje mi nije smetalo za sve te aktivnosti.Bili su to mali izleti u druge svjetove,razmišljanja,depresije,euforije,male krize
poslije 2-3 godine pucanja horsom sam napravio pauzu od 4 godine. tad prvi put kad sam njoj sređivao robu, svoj dio prosipao u wc šolju ,i tako jedno 4-5 puta.
Tad je došla pauza, upad u vjeru, uz malo trave i cuge i nije bilo tako loše.mislio sam da sam iznad toga, da je to iza mene.Ojačala mi psiha-kao-ako mogu da ga prosipam,šta mi onda dop može.

3. period poslije pauze
sve što se desilo prije i nije izgledalo naročito strašno,nisam još bio pukovnik,
završio fax,upisao drugi, magistarski,žena,djeca,posao,kinta i dosada
i opet pucanje u venu, metadon, bračna kriza, gubljenje radnih mjesta

4.učestalost
zadnje 2 godine
bilo je kao-10 dana fix,skidanje sa tramalima 5 dana, 3 dana str8 i opet u krug.Nisam mogao sastaviti 3 dana bez gudre.
kasnije je bilo i po mjesec dana čistoće, ali sam se vazda vraćao da to duplo nadoknadim.

ali kad je stvarno prigustilo otišao sam,uzeo,navuko se, povremeno sam dobijao čist pa sam ga furao.
prvih mjesec dana i nije bilo loše,ali drugi mjesec auuu.bukvalno sam bio zombi-nema duše,nema osjećaja,samo tupilo i depra.


izlaz
u mjesec dana sam sigurno barem jenom prekidao na nekoliko dana
uvijek sa tramalom i uvijek je i bilo bez fizičke krize
ali,kao što pišete to je samo početak,i kako poslije...
možda treba čovjeku malo vremena da bi ojačao str8 i uspostavio kontrolu nad sobom,možda bi malo izolacije koristilo(ili promjene sredine)
neznam,pravo da kažem, meni je muka više od svega toga,str8 sam ,a svako jutro kad se probudim pomislim-jao kad ću više da prestanem , da prestanem sa ovim zombi ludilom,i ukapiram da sam neko vrijeme čist...

Kako si uspijevao funkcionirati u svojoj porodici?

i mene bas zanima,tolike godine covjece-ja sam posle 2-3 god dopa,bila na ivici ludila od tog haosa u glavi(kad cu vise prestati,moram prestati..ajde uzecu jos ovaj put..phi)-sto se naravno i vidjelo spolja,na meni...

kad sam trebao srediti shemu bio sam lažov
kad me otkriju u laži bio sam mazohista
kad sam bio strejt toliko sam uvjerljivo govorio o izlazu i rješenju problema da nije bilo nikakve dileme
i uvijek sam bio spreman ostaviti dop kako bih sačuvao brak(ono-kad je situacija baš kritična)

Kako si se osjecao u svim tim ulogama?I da li si u stanju da u okruzenju sagledas posljedice takvih rola koje si prema potrebi odradjvao?Imas li retrospektive u sjecanju?

osjećanja su pomješana,
posljedice su
npr.kao da je moja unutrašnja kuća porušena,bombardovana,zapaljena,ali evo me sad ,sam ,imam materijal za ponovnu izgradnju.dugo će da traje obnova,jer sad najviše moram sam da uradim,a ako kasnije i dođe neka pomoć-dobro došla
mislim na posljedice po moj duševno-duhovni razvoj
a o posljedicama koje sam nanio svojoj porodici nemam vremena ni da mislim,hoću da mislim na ono što je do mene,ono što treba da uradim da bi nam bilo bolje
-prošlost me toliko ne muči koliko me muči sadsašnjost(kako ,šta danas) i budućnost

U porodici smo svi u razlicitim etapama rasta.Da li mislis da porodica moze u beskonacnost apsorbovati i amortizovati ta duhovna i opsta dusevna stanja u koja se dovodis vec zavisno od potrebe i situacije?Sav intelekt usresredjen je na tebe i tvoju obnovu,da li mislis da tu obnovu mozes uciniti sam,bez pomoci porodice ili strucnjaka?