Bila sam malo zaokupljena nekim drugim stvarima, pa eto, nikako da navratim ovdje. Sad je sve u redu iako smo za vikend imali jednu vrlo zeznutu situaciju, za koju smo bili krivi oboje: Ja sam se obvezala da ću mu ići po terapiju 1-2 puta tjedno, i u petak sam potpuno zaboravila na to, valjda oduševljena sa svim kako je dobro prošao četvrtak nije mi bilo ni na kraj pameti, ma zapravo nemam pojma kako sam zaboravila :smt017 . Inače bi me on uvijek podsjetio (jer na kraju krajeva - to je ipak njegov problem), ali taj dan nije. Dok smo shvatili što se desilo bilo je već kasno, prošlo 8 navečer! Frka, neznam tko je bio luđi, on ili ja. Prvo smo pokušali dobit medicinsku sestru, pa doktora, pa doktoricu iz centra, nitko nam nije mogao pomoći do ponedjeljka. Morali smo se snaći na crnom tržištu, na kojem vlada nestašica i uspjeli smo nabavit samo par hepova, ali to mu nije bilo dosta, pa je uzeo ipak i vrlo malu količinu dopa. Nije htio da se odvajam od njega, svugdje gdje je trebalo ići išla sam s njim, i bio je jako ljut na sebe što se to desilo (jer je meni dao tu odgovornost da uopće idem po terapiju). A ja sam bila isto ljuta na sebe, jer sam zaboravila. Šteta da nije ostao potpuno čist (uzeo je stvarno jako jako malo, vidjela sam, ali ipak). Bar je bio iskren i nije to skrio od mene, a mogao je da je htio. Eto sorry što se nisam javila do sada
