StopBup wrote: ↑Sat Jan 04, 2020 7:39 pm
ali sam nakon nekog vremana opet pocinjao da se "cascavam". Znaci sam kad sam resavao problem, uvek sam mu se vratio. Znaci imam neku tako reci kocnicu u glavi, koja me sputava, a te kocnice hocu da se resim. Znam da sam sposoban i da mogu vise da uradim u zivotu nego sto trenutno radim, ali me zeza ta kocnica. Necu vise sam, nego cu uz strucnu pomoc i svoju maksimalnu volju i zelju da se resim te, ili tih kocnica u glavi. Kako da ti kazem, ja jesam trenutno zadovoljan svojim napretkom, i time sto sam uspeo da se resim te navucenosti, ali to nije dovoljno, svestan sam da i dalje imam problem, i da ce mi dobar psihoterapuet sigurno pomoci da doprem do srzi problema. Malo mi fali da budem potpuno srecan u zivotu, ali to malo, cesto ne mozemo sami da uradimo, to je verovatno i jedan od razloga zasto postoje psihotererapije.

Kad ces ti krenuti?
Meni iskustvo govori, ko se "cascava" taj ima
deblji problem sa sobom.
Psihoterapija je način lečenja određenih smetnji, stanja, poremećaja ili bolesti koje su izazvane psihološkim razlozima i podrazumeva razgovor sa psihijatrom, psihologom ili drugim stručnjakom. Tokom ovog procesa psihoterapeut će naučiti pacijenta kako da razume, prihvati i adekvatno kontroliše svoja raspoloženja, osećanja, misli i postupke. Psihoterapija Vam može pomoći u savlađivanju različitih životnih prepreka i pronalaženju uspešnih načina za rešavanje različitih životnih situacija usvajanjem zdravih mehanizama odbrane. Postoji više vrsta psihoterapije i svaka ima drugačiji pristup. Koji pristup će psihoterapeut primeniti zavisi od problema koji pacijent ima.
Većina osoba koje idu na psihoterapiju nema duševno oboljenje (psihički poremećaj), već im je mentalno zdravlje očuvano, ali su zbog određenih životnih situacija i stresova odlučile da potraže pomoć psihoterapeuta. Problemi zbog kojih se ljudi najčešće javljaju psihoterapeutu su: problemi u partnerskim odnosima (razvod braka, prekid dugogodišnje veze, lečenje steriliteta), stres na poslu, anksioznost (nervoza) zbog različitih razloga, smrt bliske osobe, gubitak posla, problemi sa spavanjem (insomnija) itd….
Psihoterapija može biti korisna u lečenju različitih duševnih oboljenja, i to:
Anksioznih poremećaja (OKP-opsesivno-kompulzivni, panični, post-traumatski stresni poremećaj)
Poremećaja raspoloženja ( depresija ili bipolarni poremećaj )
Bolesti zavisnosti (alkoholizam, narkomanija ili zavisnost od kockanja)
Poremećaja u ishrani (anoreksija ili bulimija)
Poremećaja ličnosti (graničnog poremećaj ličnosti ili zavisni poremećaj ličnosti)
Šizofrenije i drugih psihotičkih poremećaja (psihički poremećaji kod kojih dolazi do gubitka kontakta sa realnošću)
Tokom ovog vida terapije psihoterapeut podstiče pacijenta da govori o svojim mislima, osećanjima, različitim problemima i životnim poteškoćama. Dešava se da je pacijentima neprijatno ili neugodno da govore o svojim problemima i osećanjima. Uloga psihoterapeuta je da tokom procesa psihoterapije pomogne pacijentu da ovaj problem prevaziđ i da razgovor o ličnim stvarima bude manje neugodan.
Psihoterapeut može pacijentu tražiti da uradi "domaći zadatak" – koji najčešće predstavlja neku praktičnu veštinu ili praktični našin rešavanja problema koji terapeut želi da pacijent nauči i zapamti.
Pacijent ne treba oklevati u postavljanju pitanja psihoterapeutu.
Psihoterapija se sprovodi kod osoba koje ispunjavaju nekoliko osnovnih uslova:
imaju smetnje u čijoj su pozadini psihološki uzroci.
svesni da im je potrebna stručna pomoć.
motivisani su da ovim putem ublaže ili otklone svoje tegobe i patnje.
žele da na iskren, istinit i otvoren način govore o sebi i svojim problemima.
-------
Odvojeno: Do sada nisam nasao da je neko normalan u svetu, u kome zivimo! Nazalost. Svi imaju nesto.