STRAH OD LJUDI I DRUSTVA
Socijalne fobije su poremecaji koji se ocituju iracionalnim strahom od ljudi i socijalnih situacija. Zapravo, osobe s ovim poremecajem se plase svih situacija u kojima ih drugi mogu gledati i uvrijediti. Radi se o strahu od nastupa pricemu su simptomi mnogo jace izrazeni nego kad je rijec o normalnoj tremi ili nervozi pred nastup na javnoj sceni.
Tko obolijeva
Ucestalost socijalnih fobija u opcoj populaciji nije tocno poznata. Podaci variraju od 0,9-2,6 %, odnosno 1-4 %. Priblizno podjednako su ucestale u zena i muskaraca (1,5z : 1m) za razliku od agorafobije koja je cesca u zena. Socijalne fobije obicno se javljaju nakon puberteta, a vrhunac dosezu iza 30. godine zivota.Vecina socijalnih fobija evidentna je u dobi izmedju 20. i 35. godine tako da moze upropastiti najbolje godine zivota.
Koji su uzroci
Prema bihejvioralnim hipotezama fobijski simptomi su posljedica kondicioniranja i abnormalne kognicije koja se ocituje kao "strah od negativne evaluacije" i "predrasuda da ce drugi ljudi biti prema njima pretjerano kriticni".
Psihodinamska istrazivanja upucuju na ulogu odbacujucih roditelja, prije svega majki, bilo da su djeca bila zapostavljena ili prezasticena.
Bioloske teorije objasnjavaju nastanak socijalnih fobija poremecajem u funkciji neurotransmitorskih receptora u mozgu i neuroendokrinoloskim odstupanjima.
Kako se poremecaj ocituje
Treba razlikovati normalnu anksioznost koju neke osobe ocituju u odredjenim socijalnim situacijama. Socijalni fobijski strahovi mogu se ispoljavati na razlicite nacine.
Nerijetko se odnose na sasvim obicne situacije, primjerice potpisati cek u banci, popiti kavu, zakopcati mantil, i sl. Neke osobe pate samo od jedne fobije, a druge pak od cijelog niza fobija. Opci socijalni strah manifestira se strahom od javnog nastupa, da se ne ispadne neznalica, strahom od obracanja autoritetima, strahom od nepoznatih ljudi, itd.
Strah od gubitka kontrole, posebice nad tjelesnim funkcijama, ocituje se strahom oboljelog da ce se onesvijestiti, da ce pustiti vjetar ili defecirati u neprilicnim situacijama, ili da ce povracati, itd. Strah od pokazivanja ocituje se izbjegavanjem da se bude u centru paznje, da se sjedi u prvom redu, da se govori pred drugima, ili nastupa pred drugima, jede ili pije pred drugima, itd.
Strah od otkrivanja vlastite inferiornosti povezan je s uvjerenjem da ce drugi pomisliti da je oboljeli neznalica, glup, neobrazovan i sl. Socijalne se fobije mogu ocitovati i kao strah od suprotnog spola, strah od rukovanja, od crvenjenja, strah od znojenja, strah od pisanja pred drugima, strah od ispita, itd. Neke osobe pate od generalizirane soijalne fobije kada se plase opcenito komuniciranja s ljudima. Izbjegavanje susreta s drugim ljudima moze im potpuno onemoguciti odlazak na posao, u skolu, i sl. U nacelu, osobe sa socijalnim fobijama veoma su nezadovoljne sobom i svojom djelatnoscu, niskog samopostovanja, imaju izrazen osjecaj nesigurnosti.
Socijalna fobija je ogromno opterecenje za oboljelu osobu. Takve osobe najcesce ostanu ledicne, cesto su socijalno izolirane, slabije su educirane, cesce su financijski ovisne ili u financijskoj oskudici, pate od dodatnih psihijatrijskih poremecaja, cesto razmisljaju o suicidu, a nerijetko ga i izvrse.
Mnogi pacijenti sa socijalnom fobijom takodjer pate i od depresije. Socijalna fobija moze se ocitovati i kao komplikacija panicnog poremecaja. Istrazivanja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pokazuju kako su ozbiljni alkoholizam i narkomanija dvostruko cesci u osoba sa socijalnom fobijom nego u opcoj populaciji.
Sto je jos zanimljivije ucestalost socijalnih fobija medju alkoholicarima i narkomanima je devet puta veca nego u ostaloj populaciji.