Page 1 of 1

Vitamini i minerali za pravilan rad mozga

Posted: Mon Sep 26, 2016 4:48 pm
by noel
Vitamini i minerali za mozak - posebno korisno pri skidanju ili nakon uspostavljene apstinencije

Ako se skidate ili ste možda u ofsadju nakon skidanja, mogli bi imati koristi od raznih vitamina, minerala i aminokiselina. Ispod se nalazi popis "hrane za mozak":

Utjecaj prehrane

Hranom se uvelike može utjecati na raspoloženje - fascinira činjenica da samo prisustvo hrane u kućanstvu djeluje pozitivno na našu psihu. Izbor namirnica svodi se na one čijom konzumacijom povećavamo koncentraciju serotonina i dopamina u organizmu: to su složeni ugljikohidrati, namirnice bogate vitaminima B skupine i omega-3 masnim kiselinama. Hrana na bazi složenih ugljikohidrata bogata je triptofanom - aminokiselinom koja sudjeluje kao prekursor u izgradnji serotonina, neurotransmitera koji utječe na raspoloženje, regulaciju sna i apetit. Neke od namirnica bogate triptofanom su kruh od integralnih žitarica, krumpir, tjestenina, žitarice i smeđa riža. U našoj prehrani važna je još jedna aminokiselina - tirozin iz koje se u tijelu sintetiziraju dopamin i norepinefrin čiji disbalans također može izazvati promjene u ponašanju. Bogati izvori te komponente su mliječni proizvodi, meso peradi, banane, bademi, sezam, bundevine sjemenke i avokado.

Namirnice bogate vitaminom B6 su riba, perad, zeleno lisnato povrće i cjelovite žitarice, a potrebno je konzumirati i dostatnu količinu folne kiseline čiji je deficit često pronađen kod depresivnih osoba. Folnom kiselinom najbogatiji su lisnato zeleno povrće i grahorice. Omega-3 masnim kiselinama obiluje riba (tuna, losos, skuša). U njima se uz vitamine B skupine može pronaći i selen čiji je nedostatak također povezan s razvojem depresije. Ne smijemo zaboraviti niti na unos većine ostalih vitamina B skupine: B1, B2, B12 te niacina.

Omega-3 masne kiseline i vitamini

Omega-3 - njihov učinak, promatran u svjetlu neurološkog sustava, otkriva njihovu ulogu kao komponente koja utječe na ponašanje pojedinca, npr. u razvoju depresivnih poremećaja, ADHD... EPA (eikozapentaenska) je nezasićena dugolančana masna kiselina čiji je najveći postotak nađen u ribljem ulju. Fiziološki gledano služi kao prekursor još jednoj nezasićenoj masnoj kiselini – DHA (dokozaheksaenska) koja u velikoj količini sudjeluje u izgradnji mozga i retine. Njihov prekursor je ALA (alfa-linolenska kiselina). Razne studije polazile su od činjenice da se promjena ponašanja pokusnih životinja uzrokovana deficitom omega-3 temelji na njihovom djelovanju na dopaminergički i serotonergički sustav, koje utječe na koncentraciju, motivaciju i emocije. U tim studijama pokazano je nekoliko utjecaja na neurotransmisiju (npr. količina dopamina i serotonina u vezikulima) te na funkciju mozga (npr. modifikacija receptorskih mjesta u određenim dijelovima mozga). Iako rezultate dobivene na pokusnim životinjama treba kroz patofiziologiju čovjeka gledati s oprezom, postoji pretpostavka o snažnoj vezi omega-3 masnih kiselina, neurotransmisije i bihevioralnih promjena.

U širem kontekstu, utjecaj omega-3 može se primijeniti i na različite psihijatrijske poremećeje, u prvom redu depresivne. Zanimljivo je reći da važniju, superiorniju ulogu za održavanje mentalnog zdravlja ima EPA, a ne DHA, tim više što je DHA esencijalna komponenta u građi živčanog sustava, dok EPA nije. EPA može naprotiv na mnogo načina utjecati na brojne funkcije mozga. Preteća je eikosanoidima koji djeluju kao signalne molekule u upalnim procesima, tj. dobiveni iz EPA-e pokazuju protuupalno djelovanje što bi se moglo gledati kao indirektni učinak u tretiranju depresivnih stanja. Iako je mehanizam djelovanja zasad nerazjašnjen, studije pokazuju bolji učinak EPA-e od DHA-e u liječenju psihijatrijskih poremećaja odraslih osoba. Doze EPA od 1 g/dan pokazale su napredak u tretiranju poremećaja raspoloženja/anksioznosti i kontrole impulsa, dok su se doze 2-4 g/dan kod zdravih pojedinaca pokazale manje značajnima. Doze veće od 3 g/dan trebale bi se suplementirati uz liječničku kontrolu.

Vitamin D - je skupina komponenata koje po svojoj steroidnoj strukturi zapravo pripadaju hormonima, ali iz povijesnih razloga govorimo o vitaminu. Kada govorimo o vitaminu D mislimo uglavnom na vitamine D3 (kolekalciferol) i D2 (ergokalciferol). Vitamin D stvara se u organizmu pod utjecajem sunčevog svjetla, ili ga unosimo hranom - D2 iz biljaka, a D3 hranom životinjskog podrijetla. Neke od njegovih uloga su prevencija osteoporoze i pozitivan učinak na imunološki sustav. U posljednje vrijeme istražuje se njegov utjecaj na kognitivne funkcije i mentalno zdravlje, jer su kod osoba s različitim poremećajima raspoloženja nađene niske serumske koncentracije.

Uočeno je nekoliko mehanizama djelovanja koji bi mogli biti poveznica između deficita vitamina D i razvoja depresivnih poremećaja. Uloga kalcitriola ili 1,25-dihidroksikolekalciferola, biološki aktivnog oblika vitamina D, potvrđena je pronalaskom receptora vitamina D u različitim dijelovima mozga. Jedan od tih dijelova mozga je amigdala, centar limbičkog sustava koji regulira naše ponašanje i emocije.

Također je pronađeno da vitamin D pokazuje neuroprotektivni učinak putem nekoliko mehanizama. Stimulira otpuštanje neurotropina te štiti mozak antioksidativnim i protuupalnim učinkom, poboljšavajući njegove metaboličke i kardiovaskularne funkcije. Velik dio studija rađen je na starijoj populaciji, jer je deficit vitamina D kod nje najveći.

Pokazalo se da utječe na raspoloženje i kognitivne funkcije mehanizmom djelovanja koji nije do kraja razjašnjen.
Vitamin C - u zimskim je mjesecima potreba za njim vrlo naglašena. Fizički simptomi deficita su, osim krvarenja desni, umor, kožne promjene, oticanje donjih ekstremiteta i promjene raspoloženja.

Uz svoje antioksidativno, imunomodelirajuće djelovanje, antitumorski učinak i antiaterosklerotski učinak, sudjeluje u sintezi kolagena, karnitina, kateholamina kao kofaktor enzima dopamin beta-hidroksilaze koji konvertira dopamin u norepinefrin. Osim što djeluje kao antioksidans na stanice mozga i neurološka tkiva, značajan je u procesima neurotransmisije. Tako npr. utječe na otpuštanje katekolamina i acetilkolina u sinaptičkim pukotinama u mozgu. Smatra se da u mozgu sudjeluje kao neuromodulator u glutaminergičkim, dopaminergičkim, kolinergičkim i GABA-ergičkim procesima transmisije, mada mehanizmi djelovanja nisu u potpunosti razjašnjeni. Npr. u studiji na zamorcima izražen deficit askorbata uzrokovao je smanjenu koncentraciju dopamina i norepinefrina u mozgu. Dodavanjem male količine askorbata tijekom 8 tjedana, ta se koncentracija postupno povećavala.

Aminokiseline

L-fenilalanin i L-tirozin - fenilalanin sudjeluje u izgradnji proteina, a pripada skupini esencijalnih aminokiselina. Pojavljuje se u tri oblika: L-fenilalanin (prirodni oblik), D-fenilalanin (sintetski oblik) ili kao njihova racemična smjesa. U tijelu L-fenilalanin prelazi metaboličkim procesima pomoću fenilalanin hidroksilaze u aminokiselinu L-tirozin. L-tirozin je neesencijalna aminokiselina koja u tijelu također sudjeluje u izgradnji proteina, ali i neurotransmitera dopamina, epinefrina (adrenalina) i norepinefrina (noradrenalina). Metabolički put se odvija tako da iz L-tirozina djelovanjem tirozin hidroksilaze nastaje L-DOPA koja je pak prekursor za nastanak dopamina iz kojeg se dalje sintetiziraju kateholamini.

Suplementi DL-fenilalanina koriste se u SAD-u u tretiranju boli i depresije, a u Hrvatskoj takvi monokomponentni suplementi nisu regulatorno dozvoljeni. Brojna istraživanja na tu temu u SAD-u rađena su 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća, ali je potrebno provesti još daljnja istraživanja da bi se dokazao antidepresivni učinak tih aminokiselina.

Antidepresivno djelovanje pojedinačnih suplemenata fenilalanina i tirozina temelji se na pretpostavci da utječu na koncentraciju dopamina i norepinefrina čija je ravnoteža poremećena u depresivnim stanjima organizma. Brojne studije su npr. pokazale da se L-tirozin kao suplement pokazao korisnim u stanjima stresa, prehlade, umora koji izazivaju otežane životne okolnosti (smrt, razvod, dogotrajni rad), ali da nema značajan utjecaj na raspoloženje i kognitivne funkcije u normalnim okolnostima.

Triptofan i 5-hidroksi-triptofan – triptofan također pripada skupini esencijalnih aminokiselina. U metabolizmu sudjeluje u izgradnji proteina, ali i kao prekursor neurotransmitera serotonina i melatonina. Također je prekursor u sintezi niacina te biljnog hormona auksina.
U tijelu, u dvama metaboličkim putevima nastaju serotonin i niacin. Posredstvom triptofan hidroksilaze nastaje 5-hidroksi-triptofan iz kojeg dalje nastaje serotonin koji se može konvertirati u melatonin. Djelovanje suplemenata triptofana u svrhu tretiranja uglavnom depresivnih stanja temelji se upravo na tom metaboličkom putu. Svojedobno, točnije 1989. godine, s tržišta SAD-a povučeni su proizvodi triptofana zbog razvoja eozinofilija-mijalgija sindroma i zabilježenih smrtnih slučajeva, mada se smatra da je samo triptofan jednog proizvođača, dobiven genetskim inžinjeringom, izazvao letalne ishode. Proizvodi su ponovo pušteni u prodaju 2002. godine. Na tržištu SAD se nalaze i pojedinačni suplementi 5-hidroksi triptofana. Oba oblika te aminokiseline zakonski nisu dozvoljeni kao monosuplementi u Republici Hrvatskoj. Sve navedene aminokiseline mogu se ipak nalaziti u sastavu kao neke od komponenti OTC preparata i dodataka prehrani različitih namjena, npr. za povećanje mentalnih sposobnosti...

Prirodni antidepresivi

Gospina trava - (Hypericum perforatum), u narodu zvana i kantarion, je biljka čiji se standardizirani ekstrakt koristi kao prirodna alternativa za tretiranje blagih do umjerenih oblika depresije. Smatra se da je za djelovanje odgovoran hipericin, koji je u ekstraktu standardiziran u postotku do 0,3. U Njemačkoj se npr. koristi kao lijek u tretiranju blažih oblika depresije, pogotovo kod djece i adolescenata, dok je za primjenu npr. u Irskoj, potreban liječnički recept. U Hrvatskoj gospina trava ne može biti sastojak dodataka prehrani. Mehanizam djelovanja je nerazjašnjen.

Smatra se da smanjuje reapsorpciju serotonina, djelujući na isti način kao i antidepresivi - neselektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI). Kao glavni akter antidepresivnog djelovanja, uz hipericin smatra se i hiperforin, mada ekstrakt sadrži i biološki aktivne flavonoide i tanine koji također vjerojatno pridonose željenom učinku.

Od važnih interakcija važno je naglasiti da inteferira s benzodiazepinima, opioidnim analgeticima, CNS stimulansima, imunosupresivima, lijekovima za liječenje HIV-a, lijekovima za kardiovaskularni sustav, kontraceptivima.

Kod istovremene primjene s antidepresivima može doći do razvoja serotoninskog sindroma i rijetko psihoze, a može reducirati i razinu levotiroksina, pa je potreban oprez kod danas učestalih oboljenja štitnjače. Iako se stoljećima u Europi koristila za tretiranje mentalnih poremećaja, u obzir je potrebno uzeti i znanstvene činjenice, jer su mnogobrojne studije rezultirale različitim podacima. Opsežna reevaluacija internacionalnih studija, uglavnom zemalja njemačkog govornog područja, napravljena je 2009. godine. U njoj je pokazan značajan učinak kod blage do umjerene depresije, za razliku od placebo skupina. Studije u SAD-u nisu, pak, dale pozitivne rezultate.

Biljke revitalizirajućeg i/ili antidepresivnog djelovanja

Ginseng - pod tim nazivom obično govorimo o tri biljke: azijskom ginsengu (Panax ginseng), američkom ginsengu (Panax quinquefolius L.) i njima sličnom sibirskom ginsengu (Eleutherococcus senticosus). Podrijetlo tih biljaka je istočna Azija i sjeverna Amerika. U ljudskoj prehrani koriste se dulje od 5.000 godina, pritom mislimo uglavnom na Kinu gdje se koristio kao panacea. Otuda vjerojatno i potječe latinski naziv roda - Panax.

Djelatne komponente kineskog i američkog ginsenga su saponini - ginsenozidi čiji je omjer različit ovisno o vrsti, a djelatne komponente sibirskog ginsenga su eleuterozidi. Brojni su učinci tog čovjekolikog korijena na ljudski organizam: poboljšava opće stanje organizma podižući tjelesnu i mentalnu energiju i raspoloženje, djeluje antistresno i preventivno na mnoge bolesti, te pojačava spolnu želju. Zanimljivo je reći da je korišten u liječenju ozračenih bolesnika nakon černobilske katastrofe, a u vijetnamskom ratu pripadnici Vijetkonga koristili su ga za liječenje ranjenika. Ginseng ulazi u interakciju s antidepresivima (moguća je pojava manije) i varfarinom, pa je u tim slučajevima potreban oprez.

Maka ( Lepidium meyenii) - poznata je i kao Lepidium peruvianum. Potječe iz Perua gdje raste na visinama iznad 3.500 metara. Neki je nazivaju južnoameričkim ginsengom, a za njezina energizirajuća svojstva znale su i stare Inke. U upotrebi je više od 2.000 godina. Ekstrakt korijena make sadrži šećere i proteine, vlakna i masti, te željezo, jod, kalcij, kalij, bakar, cink... Randomizirana klinička ispitivanja pokazala su povoljan učinak na stvaranje energije i podizanje raspoloženja kojim se povećava i seksualna želja. Također je utvrđeno da poboljšava produkciju sperme, pokretljivost spermija te volumen ejakulata. U suplementaciji se stoga koristi za povećanje snage i izdržljivosti, poboljšanje imuniteta i za podizanje raspoloženja, budući da je utvrđen i njen antidepresivni učinak. Na tržištu se uglavnom spominje u kontekstu poboljšavanja seksualnih funkcija.

Rhodiola rosea - je planinska biljka koja raste širom svijeta (Sibir, Arktik, Alpe, Pirineji, Skandinavija...) na nadmorskoj visini većoj od 2.000 metara. Koristi se tradicionalno u kineskoj medicini, a u Rusiji i Skandinaviji je stoljećima korištena kao pomoć u hladnim klimatskim područjima i u prevladavanju stresa. Neki je nazivaju “novim ginsengom”. Ekstrakt korijena te biljke potencijalno može djelovati kao adaptogen u ublažavanju fizičkog i mentalnog stresa te poboljšanju raspoloženja zbog svoga antidepresivnog djelovanja.

Pilot studije na ljudima pokazale su da poboljšava fizičke i mentalne sposobnosti, te smanjuje razinu umora. Smatra se da se jedan od učinaka temelji na promjeni koncentracije dopamina i serotonina inhibicijom monoamin oksidaze. Ulazi u interakciju s benzodiazepinima i antidepresivima, a ekstrakti na tržištu su standardizirani na količinu salidrosida i/ili rosavina.

Epimedium - predstavlja skupni naziv za oko 60-tak biljaka porijeklom iz Kine, od kojih je na našem tržištu prisutna Epimedium sagittatum. Ekstrakt te biljke poboljšava cirkulaciju, smanjuje umor i podiže razinu energije, što se uglavnom odnosi na poboljšavanje seksualne funkcije. Djelatne komponente u biljci su flavonoidi, od kojih je najznačajniji ikarin kojemu se pripisuju glavna djelovanja. Danas je kod upotrebe te biljke naglasak na erektilnoj disfunkciji, ali su istraživani i njeno neuroprotektivno, antioksidativno i antidepresivno djelovanje.

Matična mliječ

Matična mliječ je jedinstvena tvorevina pčela koja služi kao tvar kojom će se iz ličinke izdiferencirati matica, a ne pčela radilica, te za daljnju prehranu matice. Evidentno je da prehrana utječe na karakteristike matice koja je 40% duža, 60% teža i živi od 20-40 puta dulje. Taj se utjecaj na vitalnost i dugovječnost promatra i u odnosu na ljudski organizam Po izgledu je homogena, neprozirna, gusta supstancija bijele do blijedožućkaste boje, a po sastavu je kombinacija vode, bjelančevina, šećera, masti, vitamina A,D,C,E, posebice B5 i B6 te minerala. Oko 3% sadržaja još nije idenificirano. Prirodan je izvor acetilkolina, u njoj se nalazi 18 aminokiselina i jedna vrsta nezasićene masne kiseline koju ne nalazimo nigdje drugdje u prirodi (10-hidroksi-decenionska kiselina).

Matična mliječ već se tisućama godina u orijentalnim kulturama cijeni kao jedinstveni prirodni izvor za očuvanje mladosti i energije. Tradicionalna iskustva pčelara govore da ublažava uznemirenost i nesanicu, podiže raspoloženje, povećava tjelesnu izdržljivost i pamćenje, te jača imunološki sustav. Uz ta svojstva koja su i znanstveno potkrijepljena, djeluje i na hormonalnu ravnotežu organizma, smanjuje kolesterol, sudjeluje u regulaciji krvnog tlaka, djeluje antioksidativno, antibiotski i antivirusno...